Sadržaj članka

Podatkovni centar može povećati onečišćenje zraka i u kraju u kojem nema njegovih zgrada. Nova studija istraživača s MIT-a i suradnika pokazuje kako potražnja za električnom energijom mijenja rad udaljenih elektrana, a atmosferski procesi prenose posljedice još dalje. Prema njihovu modelu, onečišćenje povezano s potrošnjom struje američkih podatkovnih centara u 2023. pridonijelo je približno 650 preuranjenih smrti.

Riječ je o statističkoj procjeni, a ne o pojedinačno utvrđenim smrtnim slučajevima pripisanima određenim tvrtkama. Dobivena je povezivanjem modela elektroenergetskog sustava, širenja onečišćenja i zdravstvenog rizika. Najvažniji nalaz rada objavljenog u časopisu Environmental Research Letters jest prostorna razlika između mjesta na kojem se troši struja i područja koja snose dio zdravstvenih posljedica njezine proizvodnje.

Kako centar onečišćuje zrak daleko od svoje lokacije?

Velika serverska postrojenja trebaju struju za računanje, hlađenje i prateću opremu. Kad se priključe na mrežu, dodatna potrošnja ne mora se pokriti elektranom koja im je najbliža. Proizvodnja i prijenos raspoređuju se po povezanom sustavu, ovisno o raspoloživim kapacitetima i troškovima.

U ovom istraživanju znatan dio dodatne proizvodnje dolazio je iz elektrana na plin i ugljen. Njihove emisije dušikovih oksida i sumporova dioksida sudjeluju u nastanku sitnih čestica i prizemnog ozona. Vjetar i kemijske reakcije u atmosferi zatim mogu premjestiti ili stvoriti onečišćenje dalje od izvora.

Takav se utjecaj nadovezuje na pitanje o struji, vodi i fizičkoj infrastrukturi iza umjetne inteligencije. Uz buku i potrošnju vode na samoj lokaciji, treba pratiti i elektrane koje odgovaraju na dodatnu potražnju. Zato procjena utjecaja mora obuhvatiti i područja izvan same lokacije centra.

Što su istraživači usporedili?

Tim Yuanga Chena i Noelle Selin usporedio je dva izračuna rada američke mreže: s procijenjenom potrošnjom podatkovnih centara za 2023. i bez nje. Model US-EGO prati proizvodnju pojedinih generatora iz sata u sat te prijenos struje među regijama. Razlika između tih izračuna pokazuje kako se proizvodnja i emisije mijenjaju zbog promatrane potražnje.

Dobivene emisije zatim su povezali s atmosferskim modelom GEOS-Chem. On računa nastanak i prijenos onečišćujućih tvari, umjesto da svakom potrošenom kilovatsatu jednostavno pripiše prosječne emisije regije. Zdravstvene posljedice tih promjena koncentracija procijenili su na temelju epidemioloških istraživanja.

Njihov model podatkovnim centrima pripisuje 171 teravatsat proizvodnje električne energije, odnosno oko 3,8 posto promatrane mrežne proizvodnje. Udio procijenjenih zdravstvenih posljedica bio je veći: približno 5,3 posto preuranjene smrtnosti povezane s onečišćenjem iz elektroenergetskog sektora. Zato sama količina potrošene energije nije dovoljan opis njezina učinka.

Gdje se troši struja, a gdje nastaje najveći rizik?

Najveće apsolutne količine električne energije za podatkovne centre u promatranim podacima otpadaju na Virginiju i Teksas. No upravo te države ne moraju imati i najveći procijenjeni broj povezanih preuranjenih smrti po stanovniku. Model pokazuje znatne zdravstvene posljedice i na američkom Srednjem zapadu.

Važnu ulogu imaju elektrane koje se uključuju ili povećavaju proizvodnju. U dijelovima Srednjeg zapada emisije iz starijih postrojenja susreću se s atmosferom bogatom amonijakom iz poljoprivrede. Takvi uvjeti pogoduju nastanku sekundarnih sitnih čestica, koje ne moraju biti izravno ispuštene iz dimnjaka u konačnom obliku.

Povišene stope preuranjene smrtnosti povezane s tom potrošnjom autori su procijenili i u nekim državama s malo podatkovnih centara, primjerice Kansasu i Južnoj Dakoti. Ni usporedba okruga nije pokazala da su zdravstvene posljedice redovito najveće neposredno uz centre. Sama udaljenost od najbliže serverske zgrade zato nije dovoljna za procjenu izloženosti.

Što zapravo znamo o procjeni od 650 smrti?

Procjena obuhvaća približno 513 preuranjenih smrti povezanih sa sitnim česticama PM2,5 i 137 povezanih s prizemnim ozonom. Autori navode ukupni 95-postotni interval pouzdanosti od 559 do 740. Taj raspon opisuje dio nesigurnosti zdravstvenog izračuna. Ne obuhvaća nužno sve moguće pogreške modela.

I sam model ima ograničenja. Potrošnja podatkovnih centara unutar pojedine regije pretpostavljena je stalnom tijekom godine. Model ne uključuje rad rezervnih generatora na samim lokacijama, a atmosferska mreža razlučivosti od približno 50 kilometara nije namijenjena detaljnoj procjeni svake ulice uz pojedinu elektranu.

Rezultat se odnosi na podatkovne centre kao skupinu potrošača. Ne razdvaja koliko posljedica proizlazi iz treniranja umjetne inteligencije, gledanja videa, pohrane datoteka ili drugih računalnih usluga. Zato bi naslov koji svih 650 smrti pripisuje samo razgovoru s chatbotovima tvrdio više nego što je istraživanje pokazalo.

Što bi trebalo provjeriti prije gradnje novog centra?

Američke brojke ne mogu se jednostavno preslikati na Hrvatsku ili ostatak Europe. Mreže, elektrane, emisije, vremenski uvjeti i raspored stanovništva razlikuju se. Primjenjivo je istraživačko pitanje: koje će elektrane doista povećati proizvodnju i kamo će stići povezano onečišćenje?

Takva bi analiza pokazala razlike koje opća tvrdnja o štetnosti podatkovnih centara ne može opisati. Učinak ovisi o vremenu potrošnje i izvorima koji je pokrivaju, što je povezano i s temom promjenjive proizvodnje vjetroelektrana. Autori žele dodatno istražiti kako bi prilagodba računalnog opterećenja raspoloživoj energiji mogla utjecati na kvalitetu zraka.

Za planiranje takve tehnološke infrastrukture zato nije dovoljno pitati ima li na lokaciji dovoljno priključne snage. Tko proizvodi dodatnu struju i tko udiše posljedice te proizvodnje?

Izvori
Digitalna izdanja
O autoru

Ivan Petričević

Ivan Petričević piše o svemiru, znanosti, povijesti, tehnologiji i drevnim tragovima, s fokusom na pitanja koja bude znatiželju i traže bolja objašnjenja.