Niski oblaci iznad mora mogu utjecati na količinu energije koju vjetroelektrane uspijevaju iskoristiti, pokazuje istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Twente. Učinak ovisi i o zraku iznad oblaka, a odnos djeluje u oba smjera: turbine u određenim uvjetima mijenjaju naoblaku.

Tim Davidea Selvaticija ispitao je tu povezanost računalnim simulacijama visoke razlučivosti. Rad je objavljen 17. studenoga 2026. u časopisu Journal of Renewable and Sustainable Energy.

Važan je i zrak iznad oblaka

Istraživanje se bavilo stratokumulusima, niskim oblacima koji često stvaraju prostrane slojeve iznad oceana. Oni utječu na atmosferski granični sloj, dio zraka najbliži površini u kojem rade vjetroturbine.

U simulacijama je suši zrak iznad oblaka pogodovao njihovu hlađenju. Hladniji se zrak spušta i potiče miješanje, čime se mijenjaju dubina graničnog sloja i prijenos kinetičke energije prema turbinama. U takvim su uvjetima vjetroelektrane mogle zahvatiti više energije.

Vlažniji zrak iznad oblaka ublažavao je taj mehanizam. Zato za procjenu proizvodnje nije dovoljna samo brzina vjetra na jednoj visini: važna je i struktura atmosfere koja određuje kako se energija prenosi prema vjetroelektrani.

Turbine mogu promijeniti naoblaku

Simulacije su pokazale i povratni učinak. Kada su tanki, niski oblaci dovoljno blizu vrhovima rotora, vjetroelektrane mogu smanjiti količinu tekuće vode u njima i njihov prostorni obuhvat, prenosi ScienceAlert.

Nalazi bi mogli pomoći pri planiranju velikih morskih vjetroelektrana i procjeni njihova učinka. No riječ je o simulacijama određenih atmosferskih uvjeta, a ne o pravilu prema kojem svi oblaci povećavaju ili smanjuju proizvodnju. Za praktične procjene bit će važno obuhvatiti širi raspon vremenskih prilika i različite rasporede turbina.

Digitalna izdanja
O autoru

Ivan Petričević

Ivan Petričević piše o svemiru, znanosti, povijesti, tehnologiji i drevnim tragovima, s fokusom na pitanja koja bude znatiželju i traže bolja objašnjenja.