Je li bunika mogla biti dio berserkerskog zanosa? Grob u Fyrkatu daje jedan trag

Crna bunika jedna je od biljaka predloženih kao moguće objašnjenje zanosa pripisivanog nordijskim berserkerima. Sjemenke pronađene u ženskom grobu kod Fyrkata pokazuju da je biljka bila prisutna u vikinškom kulturnom prostoru. Veza između toga ukopa i uporabe prije bitke, međutim, još nije potvrđena.

Hipoteza povezuje arheološki nalaz, poznate učinke biljke i kasnije književne opise ratnika. Ti se podaci međusobno nadopunjuju, ali još ne otkrivaju kako su berserkeri pripremali svoje ratničke obrede.

Sjemenke u grobu moguće proročice

U grobu blizu danske kružne utvrde Fyrkat pronađeno je više stotina sjemenki bunike. Uz njih su bili metalni štap, neobični uvezeni predmeti i drugi prilozi koji su potaknuli tumačenje pokojnice kao moguće proročice.

Danski nacionalni muzej razmatra različite moguće uloge biljke. Sjemenke su očito bile prikupljene i čuvane, ali njihov položaj ne određuje je li namjena bila ljekovita, obredna ili drukčija.

Grob ne opisuje pripremu ratnika. Zamišljanje pokojnice kao osobe koja ih je opskrbljivala biljkom zato je daljnja hipoteza, a ne izravan podatak iz nalaza.

Farmakološka usporedba otvorila je novu mogućnost

Crna bunika, Hyoscyamus niger, sadrži alkaloide koji mogu izazvati promijenjena stanja svijesti i trovanje. Delirij i gubitak koordinacije nisu isto što i pouzdano poboljšanje borbene sposobnosti.

Karsten Fatur u radu iz 2019. usporedio je biljku i gljivu muharu s opisima berserkera. Predložio je da bunika bolje odgovara nekim navedenim ponašanjima. I sam naslov rada označava pristup kao spekulativnu etnobotaničku perspektivu.

Takva usporedba pokazuje da se poznati učinci mogu uklopiti u određene opise. Ne potvrđuje da je supstanca primijenjena u svakoj povijesnoj situaciji na koju se tekstovi odnose.

Što o berserkerima govore sage

Detaljniji opisi berserkera uglavnom dolaze iz srednjovjekovnih islandskih tekstova nastalih nakon razdoblja o kojem pripovijedaju. Oni čuvaju vrijedne predaje, ali i književne likove te različite prikaze društvenih skupina.

Pojedini izvještaji ističu životinjske kože, iznimnu snagu ili iscrpljenost nakon zanosa. Ni značenje naziva ni svi pripisani postupci nisu jednako jasni. Kemijska hipoteza mora uzeti u obzir tu raznolikost.

Stariji prijedlog s muharom također se oslanja na neizravne usporedbe s drugim predajama. Prisutnost bunike u skandinavskom grobu daje lokalni fizički trag, ali još ne povezuje biljku s određenom skupinom ratnika.

Obred je mogao uključivati više postupaka

Biljka je mogla biti dio obredne prakse bez toga da sama uzrokuje stanje opisano u sagama. Odjeća, zvuk, očekivanja sudionika i priprema mogu sudjelovati u doživljaju obreda. Njihovi se materijalni tragovi različito čuvaju.

Fyrkat zato ostaje važan za istraživanje biljaka i posebnih društvenih uloga. Za vezu s berserkerima trebalo bi pronaći dodatne neovisne pokazatelje. Najjasniji rezultat zasad je prisutnost namjerno prikupljene bunike u određenom ukopu, dok pitanje njezine uporabe prije borbe ostaje otvoreno.