Runama označen danski privjesak i nalazi iz švedskih grobova i naselja pokazuju koliko su različite bile okolnosti u kojima su Vikinzi koristili Thorov čekić.
Na vikinškom privjesku iz danskog Købeleva urezana je poruka koja je arheolozima pomogla razriješiti pitanje njegova oblika: “Ovo je čekić.” Mali predmet iz 10. stoljeća pružio je rijetko izravno svjedočanstvo o tome što su takvi privjesci predstavljali. Nalazi iz grobova, naselja i ostava pokazuju da njihov smisao treba tražiti i u okolnostima u kojima su ih ljudi koristili.
Privjesci u obliku Thorova čekića poznati su kao simboli nordijskog boga groma. No isti oblik ne mora značiti i jednaku uporabu. Predmet položen uz pokojnika, izgubljen u naselju ili pohranjen među dragocjenostima ima drukčiji kontekst uporabe i moguće značenje.
Dvije riječi na privjesku iz Danske
Danski Nacionalni muzej objavio je nalaz 2014. godine. Privjesak, dug samo 2,5 centimetra, pronađen je metalnim detektorom kod Købeleva na otoku Lollandu. Runologinja Lisbeth Imer pročitala je dvije riječi razdvojene znakom. Autor natpisa izostavio je jedan samoglasnik, a jednu je runu urezao zrcalno.
Natpis je bio važan jer su pojedini istraživači dovodili u pitanje uobičajeno tumačenje tih privjesaka. Kratka drška i simetrična glava nisu svima izgledale kao prikaz čekića. Ovdje je sam autor predmeta ostavio naziv. To podupire prepoznavanje oblika, premda nam ne otkriva što je njegov vlasnik očekivao od amuleta.
Arheolog Peter Pentz u muzejskom prikazu naglašava zaštitnu ulogu tih predmeta. Thorovi čekići pojavljuju se i u ženskim grobovima, pa njihovo značenje nije primjereno svesti na muški ili ratnički simbol.
Predmeti iz naselja i pogrebni prilozi
Švedski povijesni muzej opisuje željezne prstenove s malim čekićima iz kremacijskih grobova u području jezera Mälaren. Često se nalaze pri vrhu grobne urne. Taj položaj upućuje na moguću ulogu u pogrebnom obredu ili na dar namijenjen pokojniku.
Primjer iz Viby Gårda u Sollentuni dolazi iz naselja. Prsten iz 9. ili 10. stoljeća pronađen je u sloju s čavlima za potkove, oštricama noževa, brusom i keramikom. Na obližnjem groblju otkriveni su znatno slabije očuvani ulomci sličnih prstenova. Usporedba povezuje isti simbol s prostorom stanovanja i prostorom pokopa.
Razlikuje se i materijal. Muzejski pregled navodi približno pedeset srebrnih Thorovih čekića, uglavnom iz ostava, a dijelom iz grobova. Ta brojka odnosi se na srebrne primjerke obuhvaćene muzejskim pregledom.
Materijalni tragovi vjerske prakse nisu ograničeni na velike hramove. I egipatski prikazi ušiju namijenjeni bogovima pokazuju koliko mali predmeti mogu otkriti o odnosu vjernika i božanstva. Njihova se uporaba istražuje povezivanjem oblika s mjestom nalaza i ostalim sačuvanim tragovima.
Čekić i križ nisu uvijek bili suprotstavljeni
U radu “Viking and medieval amulets in Scandinavia” iz 1989. povjesničarka umjetnosti Signe Horn Fuglesang razmatra kalup iz Trendgårdena u Jutlandu koji je omogućavao izradu križeva i čekića. Navodi i grob 750 iz Birke, u kojem su pronađena oba simbola.
Takvi primjeri otežavaju tumačenje svakog Thorova čekića kao iskaza protivljenja kršćanstvu. Obrtnik je mogao izrađivati predmete za različite kupce, a u jednom pokopu moglo se spojiti više običaja. Pentz iznosi i mogućnost da su ljudi u različitim simbolima tražili dodatnu zaštitu.
Za razumijevanje pojedinog nalaza zato je važno sačuvati njegov kontekst. Natpis iz Købeleva govori kako je predmet nazvan. Mjesto pronalaska, materijal i predmeti koji su ga okruživali mogu približiti način na koji je bio korišten. Namjera konkretnog vlasnika često ostaje pitanje koje se može istraživati usporedbom novih nalaza.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
