Petroglifi uz Onegu prikazuju labudove, losove, čamce i geometrijske znakove. Arheolozi ih povezuju s naseljima i promjenama obale kako bi razumjeli njihov raspored i moguća značenja.
Sadržaj članka
Na granitnim obalama jezera Onega u Kareliji sačuvani su tisućama godina stari prikazi labudova, losova, čamaca i neobičnih figura. Pojedina fotografija može izdvojiti upečatljiv znak, ali njegovo tumačenje ovisi o okolnim motivima, nekadašnjoj obali i tragovima ljudi koji su ondje živjeli.
Ti urezani prikazi, petroglifi, nisu praćeni objašnjenjima svojih autora. Arheolozi ih zato proučavaju zajedno s naseljima, predmetima i drugim nalazištima stijenske umjetnosti. Ponavljanje određenih motiva omogućuje usporedbu, iako ne daje izravan prijevod njihove poruke.
Velika skupina nalazišta uz sjeverne vode
UNESCO-ovo područje svjetske baštine obuhvaća petroglife jezera Onega i Bijelog mora. Zajedno čuvaju više od 4500 figura na 33 nalazišta. Skupina uz Onegu uključuje više od 1200 prikaza raspoređenih u 22 cjeline.
Većina se smješta približno između 4500. i 3500. godine prije Krista. Kronologija se izvodi iz podataka o obližnjim naseljima, predmetima i promjenama površine stijena. Nisu svi crteži nastali istodobno, pa se jedan datum ne može jednostavno pripisati cijeloj skupini.
Na rtu Besov Nos primjenjivano je i datiranje mikroerozijom. Ono proučava sitne promjene urezane površine. Rezultati ovise o svojstvima stijene i pretpostavkama metode, zbog čega ih treba usporediti s drugim arheološkim pokazateljima.
Ptice i losovi u istim kompozicijama
Vodene ptice posebno su zastupljene uz Onegu. Labudovi se pojavljuju u prepoznatljivim, ali i stiliziranim oblicima. Istraživanje njihovih prikaza utvrdilo je česte veze s jelenima i losovima te slučajeve urezivanja jedne figure preko druge.
Takav raspored upućuje na pažljiv izbor površine i odnosa među motivima. Ptice i velike životinje mogle su biti povezane sa sezonskim kretanjima, lovom, društvenim skupinama ili pričama. Praktično poznavanje životinja i obredno značenje pritom su mogli postojati zajedno.
Važno je zato promatrati cijelu kompoziciju. Izdvojena figura gubi podatke o tome s čime je povezana i kako se mjesto mijenjalo kroz vrijeme.
Čamci i putovi preko vode
Na nalazištima uz Bijelo more pojavljuju se čamci, lovački prizori, tragovi i oprema. Njihov položaj odgovara krajoliku u kojem su vodeni putovi bili važni za kretanje. Blizina naselja i groblja dodatno povezuje prikaze s ljudskim životom.
Čamac može označavati stvarno putovanje, obred, pripovijest ili više tih značenja. Njegova prisutnost barem pokazuje da je kretanje vodom pripadalo svijetu koji su zajednice odlučile prikazati. Pojedini prizor ne određuje samostalno identitet putnika ni odredište.
Kasnija imena ne otkrivaju izvornu poruku
Krugovi, polumjeseci i figure s ljudskim i životinjskim obilježjima potaknuli su različita tumačenja. Istraživači razmatraju i moguće veze nekih znakova sa Suncem ili Mjesecom. Takve prijedloge provjeravaju prema rasporedu figura i usporedivoj građi.
Na Besovu Nosu figura koja se danas naziva “Demon” dobila je to ime mnogo poslije neolitičkog razdoblja. U srednjem vijeku uz nju je urezan križ. Taj dodatak svjedoči o kasnijem odnosu prema staroj slici, ali ne objašnjava što je ona značila izvornom autoru.
Mijenjala se i razina jezera. Površina odabrana uz pristanište mogla je kasnije završiti bliže vodi ili ispod nje. Usporedba petroglifa i povijesti obale tako vraća prikaze u krajolik u kojem su nastali. To je ključan korak prema razumijevanju njihovih motiva i odnosa među ljudima, životinjama i vodom.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
