Precizni zidovi Inka nastajali su izborom lokalnog kamena i prilagođavanjem pojedinih blokova. Kamenolomi, nedovršeni dijelovi i tragovi potresa pomažu istraživati gradnju i prijevoz.

Sadržaj članka

Kameni zidovi Inka u Cuscu poznati su po nepravilnim blokovima koji se tijesno uklapaju bez vidljivog morta. Njihova preciznost privlači pozornost, ali važne tragove ostavljaju i nedovršeni dijelovi. Kamenolomi, oznake alata i površine dodira pomažu rekonstruirati postupno oblikovanje svakog bloka.

Graditelji nisu primjenjivali samo jedan stil. Pravokutni blokovi u pravilnim redovima, veliki višekutni kamenovi i jednostavnija ispuna pojavljuju se u različitim građevinama. Odabir je ovisio o prostoru, raspoloživom materijalu i važnosti zgrade.

Lokalna stijena određivala je način rada

Na pojedinim nalazištima upotrebljavali su se andezit, granit, vapnenac i druge dostupne stijene. Razlike u njihovu sastavu utjecale su na lomljenje, oblikovanje i prijevoz. Za razumijevanje gradnje zato treba proučiti i dijelove blokova skrivene unutar zida.

Važne građevine mogle su imati vrlo pažljivo obrađene vidljive površine, dok su unutarnji dijelovi sadržavali manje kamenje i ispunu. Obrada je bila usmjerena na ono što je bilo potrebno za stabilnost i izgled pojedinog dijela.

Pregled arheoloških parkova regije Cusco pokazuje različite građevinske cjeline. Zidove treba proučavati unutar tih prostora, zajedno s terasama, putovima i drugim zahvatima u krajoliku.

Precizan spoj nastajao je ponovljenim prilagodbama

Mogući postupak uklapanja uključivao je približavanje bloka susjednima, prepoznavanje izbočenih dijelova, njihovo uklanjanje i ponovno provjeravanje spoja. Najviše obrade zahtijevale su dodirne površine. Skriveni dijelovi mogli su ostati grublji.

Nedovršeni blokovi čuvaju pojedine faze rada. Dio osnovnog oblikovanja mogao se obaviti blizu kamenoloma, a završno prilagođavanje na gradilištu. Takva građa omogućuje usporedbu prijedloga o tehnikama, umjesto oslanjanja samo na dovršeni zid.

Eksperimentalna obrada može pokazati da je određeni postupak izvediv. Za utvrđivanje stvarne uporabe potrebni su i odgovarajući tragovi na starom kamenu. Ne mora svaki zid predstavljati potpuno isti slijed koraka gradnje.

Arhitektura na području potresa

Ande su seizmički aktivno područje. Mnogi zidovi Inka blago su nagnuti prema unutra, a otvori vrata i prozora sužavaju se prema vrhu. Dobro uklopljeni blokovi mogu dopustiti određeno pomicanje pri podrhtavanju tla.

To ne znači da su sve građevine bile neuništive. Potresi su oštećivali i rušili njihove dijelove. Ishod ovisi o temelju, obliku zida, materijalu, kasnijim zahvatima i snazi pojedinog potresa.

Arheoseizmološka istraživanja povezuju stare građevine s tragovima pomicanja tla. Takav pristup omogućuje preciznije razmatranje otpornosti pojedinih graditeljskih rješenja na potrese.

Prijevoz je zahtijevao ljude i organizaciju

Velike blokove trebalo je premjestiti preko neravnog terena. Sustavi organiziranog rada, među njima mita, omogućivali su okupljanje radnih skupina. Putovi i skladišta bili su važni za opskrbu.

Užad, poluge i rampe mogući su dijelovi postupka prijevoza, ali odabir bi ovisio o nagibu, putanji i veličini kamena. Nije sačuvan jedinstven priručnik za sva gradilišta. Nakon dopreme slijedili su postavljanje i završna obrada. Spojevi u zidu tako čuvaju rezultat mnogih pojedinačnih prilagodbi, povezanih s velikim sustavom nabave i rada.

Citiraj ovaj članak

Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.

Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.

Podijeli:

Ako ti je ovaj tekst bio koristan, pogledaj još članaka iz arhive ili podijeli priču s nekim tko voli znanost, povijest i neobična pitanja.

Svi članci → O autoru