Premještena kvarcitna komora i ponovno korištene cedrove daske povezale su mlađe abidoske ukope sa starijim kraljevima. Kasnija analiza tekstova izmijenila je ranu identifikaciju Sobekhotepove grobnice.
Sadržaj članka
Kamena grobna komora teška oko 60 tona pomogla je arheolozima pratiti ponovnu uporabu kraljevske opreme u južnom Abidosu. Izrađena od crvenog kvarcita, dopremljena je iz kamenoloma Gebel el-Ahmar kraj današnjeg Kaira. Kasnije je izvađena iz prvotne grobnice i premještena u mlađi ukop.
Iskapanja započeta 2013. potom su otkrila i grobnicu dotad slabo poznatog faraona Woseribrea Senebkaya. Njegovo ime i ponovno upotrijebljena oprema povezali su mlađe ukope s kraljevskim kompleksom iz ranijeg razdoblja. Naknadni radovi dodatno su promijenili tumačenje toga kojem je Sobekhotepu starija grobnica pripadala.
Kvarcit koji je promijenio grobnicu
Penn Museum opisao je otkriće velike komore u ljetnoj sezoni 2013. Kameni element mogao se datirati u kasno Srednje kraljevstvo, ali njegov prvotni vlasnik na kraju te sezone još nije bio identificiran.
Masa komore i udaljenost kamenoloma pokazuju koliko su zahtjevni bili nabava i prijevoz. Komora je bila dovoljno vrijedna da su je kasniji graditelji izvadili i ponovno postavili. Ponovna uporaba pokazuje da je pogrebna oprema mogla nadživjeti grobnicu za koju je izrađena.
U blizini su pronađeni fragmenti stele s imenom Sobekhotep. Rana objava razmatrala je Sobekhotepa I., no kasnija analiza povezanih natpisa i opreme otvorila je drukčiju identifikaciju. Povijest istraživanja važna je kako se rana pretpostavka ne bi prenijela kao konačan rezultat.
Senebkayevo ime u oslikanoj komori
U Senebkayevoj grobnici vapnenačka komora čuvala je naslikane prizore i kraljevske titule. Ukop pripada Drugom međurazdoblju, oko 1650. godine prije Krista, kada je politička moć u Egiptu bila podijeljena između različitih središta.
Istraživački tim povezivao je Senebkaya i susjedne ukope s manjom abidoskom dinastijom, između većih područja moći na sjeveru i jugu. Položaj nekropole uz starije kraljevske spomenike dao je dodatni kontekst za proučavanje te skupine vladara.
Drvene daske sa starijim imenom
Važan trag dala je škrinja za kanope iz Senebkayeve grobnice. Kanope su bile spremnici povezani s očuvanjem unutarnjih organa pokojnika. Škrinja je sastavljena od ponovno upotrijebljenih cedrovih dasaka koje su ranije pripadale lijesu kralja Sobekhotepa.
Josef Wegner i Kevin Cahail u kasnijem znanstvenom radu razmatraju sačuvane pogrebne tekstove na tim daskama. Njihov vremenski okvir i drugi tragovi upućuju na jednog od dulje vladajućih Sobekhotepa sredine 13. dinastije, vjerojatno Sobekhotepa IV.
Isti rad povezuje grobnicu S10 s mogućim ukopom Sobekhotepa IV., a susjednu S9 s njegovim bratom Neferhotepom I. Takvo tumačenje oslanja se na kombinaciju nalaza, arhitekture i datiranja. Ime na ponovno korištenom predmetu mora se čitati zajedno s njegovim položajem i prethodnom namjenom.
Zašto su mlađi kraljevi preuzimali opremu
Uporaba starijeg kamena i drva mogla je smanjiti rad i troškove gradnje. Pennov tim razmatrao je i ograničene resurse manjeg kraljevstva. Istodobno, ukop uz starije vladare smješta novoga kralja u prostor s već postojećim kraljevskim i vjerskim značenjem.
Te se mogućnosti mogu razmatrati zajedno, ali materijalni dokaz ponovne uporabe ne određuje svaku namjeru graditelja. Sačuvane daske i premještena komora dokumentiraju izbor materijala. Političko značenje toga izbora istražuje se kroz širi raspored nekropole.
Abidoski nalazi zato se proučavaju zajedno. Veliki kameni element, starije ime na drvu i mlađa oslikana komora omogućuju rekonstrukciju više faza kraljevskih ukopa. Naknadno proučavanje tekstova pokazalo je da se preciznija identifikacija može pojaviti tek nakon prvog javnog izvještaja o otkriću.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
