Čokoladna brda mijenjaju boju s godišnjim dobima, a njihov vapnenac potječe iz koraljnih grebena. Geološka povijest i predaje o divovima objašnjavaju različite dijelove poznatoga krajolika.
Čokoladna brda na filipinskom otoku Boholu izgledaju kao niz pravilno raspoređenih stožaca. Tijekom suhe sezone trava na njihovim padinama postaje smeđa, što objašnjava poznato ime. Ispod travnatog pokrova nalazi se vapnenac čija povijest počinje u nekadašnjem moru.
Krajolik je potaknuo predaje o divovima, dok geološki izvori nastanak oblika povezuju s izdizanjem koraljnog vapnenca i dugotrajnim djelovanjem vode. Starost stijene i starost današnjeg oblika brda pritom nisu ista stvar.
Divove su predaje povezale s oblicima brda
Jedna predaja opisuje divove koji su u borbi ostavljali nakupine materijala. Druga govori o Arogu, divu koji je izgubio voljenu Aloyu. Njegove su se suze, prema priči, pretvorile u kamen i postale brda.
Tu verziju prenosi filipinska turistička brošura, sačuvana i na stranici počasnog konzulata u Sofiji. Brošura dokumentira kazivanje koje se predstavlja posjetiteljima. Ne utvrđuje kada je ono prvi put nastalo.
Takve predaje daju poznat uzrok neobičnom krajoliku: gomile nastaju iz borbe, a zaobljeni oblici iz suza. Geološko istraživanje prati drukčije tragove, zapisane u samoj stijeni i vodnim putovima ispod površine.
Vapnenac potječe iz morskog okoliša
UNESCO-ov opis geoparka Bohol povezuje vapnenac s debelim naslagama koraljnih grebena iz pliocena, prije približno dva do pet milijuna godina. Izdizanje je donijelo taj materijal iznad mora, a erozija ga je kasnije oblikovala.
Pritom treba razlikovati starost stijene od starosti današnjeg reljefa. Vapnenac je nastao u moru, a današnji oblik brda razvio se nakon izdizanja terena. Iz navedenog raspona zato ne proizlazi da je svaki današnji stožac već tada imao sadašnji izgled.
Otok čuva i mlađe tragove promjena obale. Pokrajinski opis geoparka navodi izdignute obalne značajke povezane s potresom iz 2013. One ne datiraju Čokoladna brda, ali pokazuju da visina otočnog terena u odnosu na more nije nepromjenjiva.
Voda oblikuje i podzemlje
Jean Noel Salomon u istraživanju iz 2011. u časopisu Acta Carsologica povezuje krajolik s izdizanjem vapnenačke platforme i njezinim okršavanjem u tropskim uvjetima. Oborine, temperatura, tlo i vegetacija sudjeluju u postupnom preoblikovanju.
Vapnenac se može otapati u vodi koja sadrži slabe kiseline. Prolazeći pukotinama i poroznom stijenom, voda uklanja materijal ispod površine i mijenja reljef iznad nje. Preostale mase stijene uzdižu se nad okolnim nižim terenom.
Pravilno ponavljanje oblika može nastati djelovanjem sličnih procesa na sličnu stijenu kroz veće područje. Za svaki stožac stoga nije nužan zaseban događaj. Salomon opisuje i vodonosnike važne za navodnjavanje rižinih polja, kao i špilje te podzemne mreže.
Dvije različite UNESCO-ove oznake
Čokoladna brda nalaze se na filipinskom pristupnom popisu za svjetsku baštinu, na koji su predložena 2006. To je korak prema mogućoj nominaciji, a ne potvrda upisa na Popis svjetske baštine. Bohol je zasebno dobio status UNESCO-ova globalnog geoparka.
Filipinski prijedlog opisuje približno 1776 uzvisina i promjenu njihova izgleda s godišnjim dobima. Fotografija smeđih padina prikazuje određeni dio ciklusa; u vlažnijem razdoblju ista brda mogu biti zelena.
Pogled s vidikovca zato obuhvaća samo površinu većeg krškog sustava. Ispod travnatih stožaca voda nastavlja prolaziti kroz vapnenac koji je nekada nastajao u moru. Predaje i geološki zapisi čuvaju različite načine razumijevanja tog prepoznatljivog otočnog krajolika.
