Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS možda je jedan od najstarijih objekata ikada zabilježenih u našem dijelu svemira. Nova mjerenja svemirskog teleskopa James Webb i radioteleskopa ALMA pokazuju da ovaj ledeni posjetitelj ima sastav kakav astronomi dosad nisu vidjeli ni na jednom tijelu iz Sunčeva sustava.
Ledeni objekt koji je stigao iz drugog planetarnog sustava
3I/ATLAS otkriven je u srpnju 2025. godine i odmah je privukao iznimnu pozornost astronoma. Riječ je o tek trećem potvrđenom međuzvjezdanom objektu koji je čovječanstvo dosad uspjelo opaziti. Prije njega zabilježeni su 1I/ʻOumuamua 2017. godine i 2I/Borisov 2019. godine.
Za razliku od ʻOumuamue, koji je bio taman, neobičnog ponašanja i teško dostupan za detaljnu analizu, 3I/ATLAS razvio je komu, plinoviti i prašnjavi omotač oko jezgre kometa. Sunčeva toplina počela je oslobađati zaleđene tvari iz njegove unutrašnjosti, pa su astronomi prvi put dobili priliku izravno izmjeriti kemijski sastav leda koji nije nastao u našem sustavu.
Ta mjerenja sada pokazuju da 3I/ATLAS nije nalik poznatim kometima. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, njegov izotopni sastav izrazito odskače od svega što je dosad izmjereno na tijelima Sunčeva sustava.
Voda s neobično visokim udjelom deuterija
Najvažniji trag nalazi se u vodi. Webb i ALMA otkrili su da voda u 3I/ATLAS-u sadrži iznimno mnogo deuterija, težeg oblika vodika koji ulazi u sastav takozvane teške vode. Prema NASA-inim podacima, udio deuterija oko 30 puta je veći nego u tipičnim kometima Sunčeva sustava.
Takav omjer upućuje na vrlo hladno mjesto nastanka. Prema sadašnjem razumijevanju kemije hladnih međuzvjezdanih područja, toliko deuterija u vodi može nastati samo u okolišu s iznimno niskim temperaturama, oko minus 243 °C.
To znači da je 3I/ATLAS vjerojatno nastao u dijelu svemira koji je bio znatno hladniji od područja u kojem su se oblikovali Sunce, planeti i kometi našeg sustava. Znanstvenici zato smatraju da komet nosi kemijski potpis nekog drugog planetarnog sustava, možda i mnogo starijeg od našega.
Autori studije ističu da postoje i rubni scenariji koji bi mogli ponuditi drugačije objašnjenje njegova sastava. Ipak, najjednostavnije tumačenje trenutačno vodi prema vrlo starom, hladnom i kemijski posebnom mjestu nastanka.
Mogući ostatak iz doba snažnog stvaranja zvijezda
Procjena starosti čini ovu priču još neobičnijom. Sunčev sustav nastao je prije oko 4,5 milijardi godina. 3I/ATLAS bi, prema novim podacima, mogao biti star između 10 i 12 milijardi godina.
Ako se ta procjena potvrdi, riječ je o objektu koji je nastao dok je Mliječna staza bila mnogo mlađa. Voditelj istraživanja Martin Cordiner iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard rekao je da bi 3I/ATLAS mogao biti najstariji objekt ikada opažen u Sunčevu sustavu.
Znanstvenici razmatraju mogućnost da je nastao u razdoblju koje astronomi nazivaju “kozmičko podne”. Tada su galaksije u svemiru stvarale zvijezde mnogo brže nego danas. U takvim su se područjima stvarali mladi planetarni sustavi, a gravitacijski poremećaji velikih planeta mogli su izbacivati ledena tijela u međuzvjezdani prostor.
3I/ATLAS je nakon toga mogao putovati Mliječnom stazom milijardama godina, bez stalne veze s ijednom zvijezdom. Njegov prolazak kroz Sunčev sustav bio je samo kratak susret s našim susjedstvom prije nego što nastavi put prema međuzvjezdanom prostoru.
Loebove sumnje ostaju dio javne rasprave, ali podaci upućuju na prirodan objekt
3I/ATLAS je javnost privukao i zbog neobičnih tumačenja koja su se pojavila nakon njegova otkrića. Profesor Avi Loeb sa Sveučilišta Harvard, poznat po ranijim raspravama o ʻOumuamui, govorio je i za Kozmos.hr o mogućnosti da se pojedina svojstva 3I/ATLAS-a ne tumače prebrzo kao obična kometna aktivnost.
Loeb je u razgovoru za Kozmos.hr posebno istaknuo uske mlazove koji su se pojavili nakon prolaska objekta pokraj Sunca. Prema njegovu objašnjenju, takvi se mlazovi mogu povezati s prirodnim isparavanjem leda na kometu, ali je smatrao da bi znanstvenici trebali ostaviti otvorenom i provjeru neobičnijih objašnjenja. Naglasio je da bi spektroskopska mjerenja mogla pokazati kreće li se materijal u mlazovima brzinama očekivanima za prirodni komet ili postoje odstupanja koja traže dodatno objašnjenje.
U istom razgovoru problematizirao je i to što najjasniji podaci prikupljeni tijekom prolaska 3I/ATLAS-a pokraj Marsa nisu odmah bili dostupni široj znanstvenoj zajednici. Smatrao je da bi kod tako rijetkog međuzvjezdanog objekta podaci visoke razlučivosti trebali biti javno objavljeni što prije.
Nova studija ne podupire tehnološko tumačenje. Webbova i ALMA-ina mjerenja pokazuju neobičan, ali prirodno čitljiv kemijski potpis ledenog tijela nastalog u drugom planetarnom sustavu. SETI Institute je u lipnju 2026. objavio da u promatranjima 3I/ATLAS-a nije pronađen dokaz izvanzemaljske tehnologije. Svi dostupni podaci zasad se uklapaju u sliku prirodnog međuzvjezdanog kometa.
3I/ATLAS sada napušta Sunčev sustav i više se neće vratiti. Buduće opservacije bit će sve teže jer objekt slabi i udaljava se. Ipak, njegov je prolazak stigao u pravom trenutku. Astronomi danas imaju instrumente kojima mogu izvući kemijske podatke iz objekata koji samo nakratko prođu kroz naš sustav.
Opservatorij Vera C. Rubin u Čileu trebao bi u sljedećim godinama otkriti mnogo više takvih međuzvjezdanih posjetitelja. Ako se to dogodi, 3I/ATLAS mogao bi ostati zapamćen kao prvi objekt koji je pokazao koliko se ledena tijela iz drugih planetarnih sustava mogu razlikovati od kometa nastalih oko Sunca.
