Novi datumi smjestili su golemog nosoroga Elasmotherium u vrijeme modernih ljudi. Izotopi pokazuju specijaliziranu stepsku prehranu, dok konačni uzrok nestanka i izgled roga ostaju predmet istraživanja.
Sadržaj članka
Elasmotherium sibiricum, golemi ledenodobni nosorog poznat kao “sibirski jednorog”, preživio je znatno dulje nego što se ranije pretpostavljalo. Radiokarbonska analiza objavljena 2018. pokazala je da su neki pouzdano datirani ostaci stari približno 39.000 godina. Time je životinju povezala s razdobljem modernih ljudi i neandertalaca u Euroaziji.
Promjena datuma otvara i drukčije pitanje izumiranja. Kemijski podaci upućuju na specijaliziranog stanovnika suhe stepe. Promjene takvog okoliša mogle su ograničiti mogućnosti prilagodbe velikog biljojeda.
Bolja mjerenja promijenila su vremenski okvir
Ranije se često smatralo da je vrsta nestala približno prije dvjesto tisuća godina. Pavel Kosintsev i suradnici analizirali su ostatke 23 jedinke iz različitih dijelova njezina područja.
Upotrijebili su radiokarbonsko datiranje akceleratorskom masenom spektrometrijom i dodatne provjere. Pri starim uzorcima malo onečišćenje može znatno utjecati na rezultat, pa je priprema materijala osobito važna.
Najmlađi pouzdani podatak pokazuje da je vrsta tada još postojala. Ne određuje posljednji dan njezina opstanka: fosili se ne čuvaju niti pronalaze ravnomjerno. Manja kasnija populacija mogla je ostati izvan dostupnog uzorka.
Izotopi govore o prehrani
Stabilni izotopi ugljika i dušika omogućili su istraživanje hrane i staništa. Rezultati odgovaraju životinji koja pase u suhoj stepi, uz užu prehrambenu prilagodbu nego kod biljojeda koji mogu lako mijenjati vrste vegetacije.
Veliko tijelo zahtijeva stalnu opskrbu hranom. Dok je odgovarajući krajolik širok i povezan, specijalizacija može biti uspješna. Kada se vegetacija i vlažnost mijenjaju, isti način života može postati ograničenje.
Takva prehrambena specijalizacija mogla je povećati ranjivost vrste na promjene okoliša. Potrebno je povezati promjene okoliša s kronologijom nalazišta i rasporedom posljednjih poznatih jedinki.
Istodobnost s ljudima nije dokaz lova
Moderni ljudi živjeli su u dijelovima područja vrste. Njihova vremenska blizina omogućuje pitanje kontakta, ali sama ne pokazuje da su nosoroga izlovili.
Nema potvrđenog niza lovišta i tragova obrade koji bi izdvojio ljude kao jedini uzrok. Promjene staništa, smanjene skupine i druge okolnosti mogli su djelovati zajedno. Njihove se uloge moraju provjeravati neovisnim podacima.
Prirodoslovni muzej u Londonu predstavlja novo datiranje upravo u odnosu na taj promijenjeni kontekst. Životinja više nije izdvojena iz svijeta euroazijskog kasnog pleistocena.
Rog u rekonstrukciji nije sačuvan fosil
Nadimak “jednorog” proizlazi iz rekonstrukcija velikog roga prema anatomiji lubanje. Fosilizirani rog nije pronađen. Njegova veličina i izgled u ilustracijama zato uključuju procjenu.
Genetski podaci smještaju Elasmotherium na staru granu obitelji nosoroga, odvojenu od linije živih vrsta. Nestanak je tako uklonio posebnu evolucijsku lozu. Datirane kosti, izotopi i anatomija zajedno daju znatno zanimljiviju sliku od nadimka: velikog biljojeda prilagođenog stepi, čiji su posljednji poznati pripadnici živjeli u razdoblju promjena okoliša.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
