Voštano lice žene nazvane Hilda rekonstruirano je prema muzejskoj lubanji. Kosti određuju dio proporcija, dok meka tkiva, kosa i izraz lica djelomično ovise o procjenama autora.

Sadržaj članka

Lice žene nazvane Hilda rekonstruirano je 2019. prema lubanji iz zbirke Sveučilišta u Edinburghu. Projekt studentice forenzičke umjetnosti Karen Fleming pretvorio je trodimenzionalnu snimku u voštanu glavu. Rezultat približava građu lica, ali nije sačuvani portret niti jedino moguće rješenje.

Lubanja određuje dio proporcija. Debljina mekih tkiva, kosa, boja kože i izraz lica djelomično ovise o procjenama autora rekonstrukcije. Zato je važno razlikovati podatke o pokojnoj osobi, povijest muzejske zbirke i odluke suvremene rekonstrukcije.

Ime i oznaka potječu iz različitih razdoblja

Hilda je nadimak projekta, a ne ime iz drevnog zapisa. Lubanja je povezana sa skupinom ostataka koji su 1833. predani edinburškom Frenološkom društvu. Tadašnji ih je opis nazivao “druidima s Hebrida”.

Sveučilište u Dundeeju prenosi vezu sa Stornowayem na otoku Lewis i procjenu da je žena umrla nakon šezdesete godine. Za projekt nije provedeno radiokarbonsko datiranje.

Široki raspon između približno 55. godine prije Krista i 400. godine prenesen je iz starijeg zapisa. On nije novi laboratorijski rezultat. Jednako tako, povijesna oznaka “druid” nije potvrda vjerske službe vlasnice lubanje.

Kost daje okvir za građenje lica

Postupak počinje analizom čeljusti, očnih šupljina, nosnog otvora, zuba i asimetrija. Na određenim anatomskim mjestima mogu se postaviti oznake prosječne dubine tkiva, a zatim oblikovati mišići i vanjski slojevi.

Takve vrijednosti predstavljaju procjene temeljene na usporednim mjerenjima. Ne jamče istu debljinu tkiva za svaku pojedinu osobu. Završni rezultat zato je bolje shvatiti kao približnu rekonstrukciju.

Pregled metoda u časopisu The Anatomical Record razmatra ograničenja mjerenja i završnih umjetničkih izbora. Različiti stručnjaci mogu iz iste lubanje dobiti donekle različita lica.

Što zubi i lubanja otkrivaju o dobi i zdravlju

Dundeejev opis navodi da je žena zube izgubila prije smrti. Takav podatak važan je za razmatranje zdravlja i starosti. Sam ne određuje točan uzrok gubitka ni jelovnik tijekom cijelog života.

Procjenu starije životne dobi također ne treba uspoređivati s prosječnim očekivanim trajanjem života kao da ono ograničava svakog odraslog čovjeka. Velika smrtnost djece može snažno sniziti prosjek, dok pojedini odrasli žive mnogo dulje.

Za podrobniju biografiju trebali bi nalazi i dokumentacija povezani s osobom. Rekonstruirana glava ne može nadomjestiti nedostajuće podatke o njezinu položaju ili svakodnevici.

Prikaz otvara i pitanja o zbirci

Lubanja je prikupljena u devetnaestom stoljeću unutar tadašnjih zamisli o razvrstavanju ljudi. Povijest prikupljanja i dodijeljenih naziva zato je dio njezina današnjeg istraživanja.

Voštano lice može pomoći razumijevanju metode i odnosa prema ljudskim ostacima. Istodobno treba jasno označiti što je procijenjeno. Za pouzdanije podatke o njezinu podrijetlu i razdoblju života potrebni su datiranje lubanje i bolja dokumentacija okolnosti u kojima je pronađena.

Citiraj ovaj članak

Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.

Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.

Podijeli:

Ako ti je ovaj tekst bio koristan, pogledaj još članaka iz arhive ili podijeli priču s nekim tko voli znanost, povijest i neobična pitanja.

Svi članci → O autoru