Čitanje arapskih riječi na vikinškom tekstilu osporeno je nakon objave 2017. Zaseban prsten iz Birke i arapski srebrni novac daju drukčije, izravnije tragove razmjene.
Sadržaj članka
Prijedlog iz 2017. da vikinški pogrebni tekstil sadrži arapske riječi Allah i Ali privukao je međunarodnu pozornost. Stručnjaci su ubrzo osporili čitanje geometrijskih motiva. Rasprava je otvorila važno pitanje: kako razlikovati zapis jezika od ornamenta koji mu nalikuje?
Vikinške zajednice imale su stvarne veze s islamskim svijetom. Uvezeni predmeti i arapski srebrni novac pokazuju široke mreže kretanja. Za svaki konkretan predmet ipak treba zasebno provjeriti kakvu vrstu veze dokumentira.
Izložbena interpretacija postala je velika vijest
Tekstilna arheologinja Annika Larsson proučavala je uske tkane trake i druge fragmente iz Birke i središnje Švedske. Neki kutni oblici potaknuli su usporedbu s kufskim pismom.
Obavijest Sveučilišta u Uppsali odnosila se na izložbu i istraživanje koje je još trajalo. Predloženo zrcalno čitanje nije predstavljalo dovršenu, stručno recenziranu identifikaciju.
U vijestima se ta razlika često izgubila. Mogućnost da motiv predstavlja riječ pretvorila se u tvrdnju da su riječi već pročitane. Čitanje se zato mora provjeriti na sačuvanim fragmentima, bez pretpostavljenih dopuna.
Kritika je bila usmjerena na oblik i rekonstrukciju
Stephennie Mulder i drugi stručnjaci za islamsku umjetnost propitivali su oblike znakova, nadopunjavanje nedostajućih dijelova i kronologiju predložene vrste pisma. Geometrijski motiv mogao je biti ornament, a ne jezični niz.
Oštećen predmet posebno je osjetljiv na rekonstrukciju. Ako se izgubljeni dijelovi dodaju prema očekivanoj riječi, ona može izgledati jasnije nego na sačuvanom tekstilu. Takvu dopunu treba razlikovati od stvarnog ureza ili tkanog poteza.
Kasniji pregled Knutsona i Ellis u časopisu Religions raspravlja o osporenoj tvrdnji u širem kontekstu kontakata. Motiv se zato ne treba predstavljati kao potvrđeni arapski natpis.
Prsten iz Birke daje drukčiju vrstu podataka
Zaseban srebrni prsten iz ženskog groba devetog stoljeća ima obojeno staklo i natpis koji istraživači povezuju s izrazom “za Allaha” ili “Allahu”. Mikroskopija i analiza sastava pomogle su proučavanju njegove izrade.
Tehnički rad iz 2015. povezuje predmet s islamskim kulturnim okruženjem. To daje čvršće uporište za dolazak predmeta s arapskim zapisom u Birku.
Prsten ipak ne određuje vjeru njegove vlasnice. Predmeti mogu putovati trgovinom, darivanjem i drugim oblicima razmjene. Za zaključak o obraćenju potrebni su podaci koji nadilaze jedan grobni prilog.
Tekstil ostaje važan i bez pročitanih riječi
Vlakna, tehnika tkanja, boje i metalne niti mogu otkriti pristup materijalima i zanatske veze. Položaj u grobu i povijest čuvanja važni su za razumijevanje svakog fragmenta.
Velik priljev srebrnih dirhema u Skandinaviju također dokumentira veze preko istočnih riječnih putova. Ta razmjena ne ovisi o potvrdi spornog motiva. Tekstil, prsten i novac svjedoče o različitim oblicima tih kontakata. Za njihovo razumijevanje potrebno je zasebno proučiti podrijetlo, izradu i okolnosti nalaza svakog predmeta.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
