Tunel istražen 2019. sadržavao je jedanaest starijih prikaza. Reljefi i višefazna gradnja nasipa otkrivaju ponovnu uporabu materijala u vodnom sustavu koji se mijenjao stoljećima.
Sadržaj članka
Jedanaest prikaza iz predšpanjolskog razdoblja sačuvano je u tunelu kolonijalnog vodnog sustava u Ecatepecu, sjeverno od Ciudad de Méxica. Među njima su ratni štit, glava ptice grabljivice i motiv koji su arheolozi povezali s božanstvom kiše Tlalocom. Nalaz objavljen 2019. pokazuje kako su stariji predmeti i simboli dobivali mjesto u kasnijim građevinama.
Tunel pripada nasipu Albarradón de San Cristóbal, poznatom i kao Albarradón de Ecatepec. Njegov izgled i uporaba nastali su kroz više faza gradnje i popravaka. Starost reljefa zato se mora razlikovati od starosti prolaza u kojem su pronađeni.
Nasip koji je upravljao jezerskom vodom
Meksički Nacionalni institut za antropologiju i povijest, INAH, opisuje nasip kao važan dio sustava upravljanja vodom u dolini. Starija infrastruktura odvajala je različite vode u dolini i smanjivala opasnost od poplava za Tenochtitlan.
Predšpanjolski nasip oštećen je u vrijeme osvajanja. Nakon snažne poplave 1604. provedena je velika obnova, a popravci su se nastavili u sljedećim stoljećima. Današnji ostaci zbog toga pripadaju različitim fazama gradnje.
Voda je u tom prostoru određivala poljoprivredu, promet i sigurnost naselja. Novi radovi morali su se prilagoditi krajoliku u kojem je znanje o upravljanju vodom postojalo mnogo prije španjolske vlasti.
Prikazi u prolazu dugom 8,4 metra
Zaštitno istraživanje 2019. dokumentiralo je tunel s ustavom, dug 8,4 metra. Na njegovim bočnim dijelovima i luku zabilježeni su petroglifi i reljefi obrađeni štukom. Prikazi uključuju chimalli, odnosno ratni štit, glavu ptice grabljivice i vrh od kremena.
Iznad luka nalazi se motiv nalik obliku hrama, teocalliju. Njegovi dijelovi i detalji koji podsjećaju na padajuće kapljice potaknuli su tumačenje povezano s Tlalocom. To je ikonografska identifikacija izvedena iz oblika, a ne natpis koji izravno imenuje božanstvo.
Starije kamenje u kolonijalnoj gradnji
Dio blokova mogao je biti prenesen iz ranijih građevina. Takva uporaba materijala poznata je iz kolonijalnih radova u središnjem Meksiku. Ipak, sam nalaz ne pokazuje da su svi isklesani blokovi potjecali iz jednoga hrama.
Za pojedini motiv potrebno je istražiti kada je urezan, odakle je kamen stigao i u kojoj je fazi ugrađen u zid. Dio obrade ili postavljanja mogao je pripadati kasnijim radovima. Različiti tragovi ne moraju imati jednaku povijest.
Položaj motiva povezanog s kišom iznad vodnog prolaza posebno je zanimljiv. Mogao je biti rezultat raspoloživog građevnog materijala ili izbor koji je graditeljima imao simboličko značenje. Sačuvani kontekst ne otkriva njihovu točnu namjeru.
Zaštita je tražila ponovno prekrivanje
INAH i meksičko Ministarstvo kulture u naknadnom priopćenju o zaštiti nalaza naveli su da je plan javnog prikazivanja zahtijevao dodatne resurse i inženjerske radove. Nakon dokumentiranja ostaci su ponovno prekriveni, uz zidanu zaštitu reljefa i sloj zemlje.
Institucije su odluku obrazložile i opasnošću od vandalizma i pljačke. Takav postupak čuva predmet u njegovu položaju dok se ne osiguraju odgovarajući uvjeti za izlaganje. Fotografije i zapisi pritom omogućuju nastavak proučavanja.
Ecatepečki tunel pokazuje kako ista građevina može sadržavati starije slike i kasniju praktičnu namjenu. Za razumijevanje je potrebno očuvati upravo taj odnos, jer vađenje isklesanog kamena iz zida može uništiti podatke o njegovoj ponovnoj uporabi.
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
