Stalagmiti iz sjevernog Iraka bilježe sušna razdoblja prije pada Ninive. Klimatski podaci pomažu istražiti kako je manjak oborina mogao oslabiti poljoprivredu i opskrbu Asirije.
Sadržaj članka
Desetljeća suše mogla su smanjiti poljoprivrednu proizvodnju Novoasirskog Carstva prije nego što su babilonske i medijske snage 612. godine prije Krista osvojile Ninivu. Istraživanje stalagmita iz sjevernog Iraka daje klimatski zapis koji se može usporediti s razdobljem političkih sukoba i završnih ratova carstva.
Rezultati ne svode pad Asirije na jednu prirodnu pojavu. Pokazuju da je država u vrijeme krize mogla raspolagati manjim poljoprivrednim viškom. To je važan dodatak povijesnim podacima o vojsci, pobunama i borbi za vlast.
Špiljski slojevi čuvaju podatke o vodi
Ashish Sinha i suradnici 2019. su u časopisu Science Advances objavili istraživanje stalagmita iz špilje Kuna Ba. Stalagmit raste taloženjem minerala iz vode koja kaplje na špiljsko tlo. Promjene u slojevima i kemijskom sastavu mogu bilježiti okolišne uvjete izvan špilje.
Tim je analizirao izotope kisika i elemente u tragovima te izradio kronologiju promjena. Zapis upućuje na relativno vlažna stoljeća tijekom asirskog širenja. U ranom i srednjem dijelu sedmog stoljeća prije Krista pojavljuju se ponavljana dugotrajna sušna razdoblja.
Špilja ne mjeri oborine na svakom polju carstva. Podatak se odnosi na regionalne uvjete i uspoređuje se s drugim klimatskim pokazateljima. Njegova vrijednost leži u prepoznavanju šire promjene raspoloživosti vode u važnom dijelu asirskog područja.
Opskrba povezivala je polja, gradove i vojsku
Kraljevski gradovi, službenici i vojska ovisili su o žitu, stoci, porezima i dopremi zaliha. Poljoprivreda sjeverne Mezopotamije dijelom se oslanjala na sezonske kiše. Ponavljani izostanak oborina mogao je utjecati na količinu hrane za skladištenje i prikupljanje davanja.
Asirska vlast preseljavala je stanovništvo unutar osvojenih područja. Time je osiguravala radnu snagu i kontrolu, ali je i povezivala velik broj kućanstava s upravnim sustavom koji je morao raspoređivati resurse. Autori predlažu da je dugotrajna suša povećala pritisak na takvu organizaciju.
To je objašnjenje mogućeg procesa, a ne neposredan zapis nestašice u svakoj pokrajini. Za praćenje konkretnog odgovora pojedinog grada potrebni su dodatni povijesni i arheološki podaci.
Ratovi i politička kriza imali su vlastitu dinamiku
Nakon smrti Asurbanipala uslijedila je borba za nasljeđe. Jačao je babilonski otpor, a Medijci su se pridružili pohodu na Ninivu. Asirske su snage nastavile borbu i nakon pada prijestolnice.
Slabiji poljoprivredni prihodi mogli su otežati obranu teritorija i održavanje saveza. Ipak, klimatski rad ne povezuje jedan sušni događaj s jednom bitkom ili pobunom. Pisani izvori opisuju političke odluke, dok špiljski zapis prati promjene vode i okoliša.
Njihova usporedba može pokazati u kakvim su uvjetima te odluke donesene. Okolišni pritisak sužava mogućnosti države, ali ne određuje automatski ponašanje stanovnika ili ishod rata.
Klimatski zapis dopunjuje kraljevske izvore
Vladarski natpisi isticali su pobjede i građevinske projekte. Stalagmit pruža podatke koji ne ovise o takvoj namjeni teksta. Usporedba tih izvora omogućuje istraživanje života ljudi koji su proizvodili hranu i održavali sustav carstva.
Suša se zato može uključiti u objašnjenje asirskog slabljenja zajedno s ratovima i unutarnjim sukobima. Usporedba klimatskih i povijesnih podataka omogućuje preciznije pitanje: koliko je dugotrajno smanjenje resursa otežalo državi odgovor na krizu koja je već trajala?
Citiraj ovaj članak
Za izvor navedi autora, naslov i poveznicu na ovaj članak.
Imaš pitanje, novi izvor ili upit za razgovor o ovoj temi? Javi mi se o ovom članku.
