[:hr]
„Ne postoji niti jedan suvremeni zapis koji povezuje Sfingu s Kefrenom; iako je to logična poveznica: moramo tretirati dokaze kao rezultate okolnosti, dok god sudbina ne izmiješa sretne karte nekom arheologu koji će otkriti svijetu definitivnu refrencu za izgradnju Sfinge“
Od svih drevnih egipatskih spomenika, niti jedan nije impozantan poput Velike sfinge iz Gize. Izrezana iz jednog masivnog vapnenog komada, Velika sfinga iz Gize je misteriozna statua iz više razloga.
Legnde, mitovi i tajne sinonimi su za Veliku sfingu.
Sastoji se od tijela lava i vjerojatno, glave drevnog egipatskog kralja. Velika sfinga iz Gize je prema mjerenjima dugačka 73 m, a visoka čak 20 m.
Iako ne postoje zapisi iz vremena kad je Sfinga urezana, drevni egipatski spomenici smatraju se za najstarije poznate skulpture u Egiptu.
Prema glavnoj struci egipotologa, porijeklo Sfinge može se povući još iz perioda Četvrte dinastije i izgradnje piramida, specifično vladavine kralja Kefrena, čovjeka koji je pokrenuo izgradnju druge najveće piramide iz Gize, sin kralja Kufua.
Iako ne postoji pisani izvori koji datiraju natrag u Četvrtu dinastiju, a da spominju Sfingu, glavnostrujaški stručnjaci tvrde da je dizajnirana, izrezbarena i konstruirana od strane Egipćana Starog kraljevstva nakon što su izgradili Kufuovu piramidu.
Egiptolozi vjeruju da je ostao masivan komad vapnenog kamena između hrama i Kefrenove piramide. Graditelji su se našli pred dvije opcije: ili ga maknuti ili nanovo iskoristiti. Eksperti vjeruju da su se odlučili za kasniju opciju što onda objašnjava nastanak Velike sfinge.
Ako je ova teorija egiptologa točna, Velika sfinga je samo neplanirana, slučajna građevina.
Ja osobno ne bih potpisao tu teoriju iz nekoliko razloga. Kao najvažnije, istaknuo bih da je egipatska civilizacija bila daleko ispred svog vremena kad su u pitanju arhitektura, inženjerstvo, dizajn i planiranje, stoga je vrlo teško zamisliti da su išta prepuštali slučaju ili da je nešto izrađeno pukom koincidencijom.
Također, ne bih se složio niti sa datacijom (koji pretpostavljaju egiptolozi) zbog nedostatka materijalnih dokaza.
Unatoč manjku dokaza, egiptolozi čvrsto vjeruju da je Kefren naredio izgradnju Sfinge. Moramo imati na umu da kada je u pitanju Sfinga, naprosto ne možemo indentificirati neke stvari: nema nikakvih jasnih indikacija kako su je njeni kreatori uistinu nazivali jer ne postoje zapisi o Sfingi prije Četvrte dinastije, niti iz vladavine Kefrena.
Velika sfinga se ne spominje u niti jednoj od poznatih inskripcija iz Starog Kraljevstva. Ne postoje nikakvi zapisi koji bi potencijalno mogli rasvijetliti njeno porijeklo, svrhu ili starost.
Zar to nije kontradiktorno samo po sebi? Ne postoje nikakve „Velike sfinge“ bilo gdje osim u Egiptu. Velika sfinga je najveća svoje vrste. Također je i najzadivljujuća, ali ne postoje zapisi koji bi sugerirali kada je izgrađena.
Nekih 1000 godina kasnije, nakon što je Sfinga zakopana, istražena pa ponovo zakopana egipatskim pijeskom, ljudi Novog Kraljevstva su štovali spomenik nazivajući ga Hor-em-akhet, solarnim božanstvom čije se ime prevodi kao „Horus horizonta“.
To je krajnje kontroverzno po mojem sudu, zašto?
Jer da su Egipćani ikad spominjali Sfingu, pogotovo tijekom izgradnje, zadržali bi to ime. Primjer toga je Velika piramida iz Gize.
Vjeruje se da su je zvali „Akhet Khufu“ ili „Kufuov horizont“. Do dana današnjeg mi znamo da je Kufuov horizont ime kojim su oni označavali Veliku piramidu (je li to točno ili nije neću raspravljati u ovom članku).
Dakle, imamo Akhet Khufu, ime koje navodno datira još iz vremena piramida, oko 2580 pr. Kr. Ova piramida prethodi Sfingi.
Ali, imenu Sfinge ni traga ni glasa.
Ime koje danas imamo – Sfinga – jest dano u klasičnoj antici, više od 2000 godina nakon što je spomenik navodno izrezana iz kamena.
Ako je Sfinga izgrađena tijekom Četvrte dinastije kao što neki egiptolozi tvrde, zašto onda ne možemo nigdje naći njeno orginalno ime? Ime Velike sfinge evoluiralo je kroz povijest. Srednjovjekovni arapski zapisi spominju je kao „Onaj koji je zastrašujuči“.
Jedan od glavnih dokaza zašto su stručnjaci uvjereni da Sfinga pripada Kefrenovom vremenu, jest mali dioritski stup iz Četvrte dinastije koji je otkriven među ruševinama Doline hramova pored Sfinge.
Ali, prema onome što trenutno znamo, ova statua je mogla završiti među ruševinama hrama u bilo kojem trenutku tijekom povijesti.
Jedno od mojih najdražih objašnjenja za ovu misteriju koja okružuje Sfingu, dolazi od dvoje izvanrednih egiptologa, Miroslava Vernera i Salima Hassana. Potonji je iskapao i istraživao sfingu 1949. napisavši usput detaljni opis svojeg otkrića.
Hassan je napisao, sumirajući problem datacije Sfinge, sljedeći paragraf:
„Kad se sve stvari uzmu u obzir, čini se da moramo dati zasluge za izgradnju ovog, jednog od naljepših statua na svijetu, Kefrenu, ali uvijek sa ovom rezervom: ne postoji niti jedan paralelni zapis koji povezuje Sfingu i Kefrena; koliko god to bila smislena poveznica, moramo tretirati dokaze kao posredne sve dok neka sretna arheološka ruka ne otkrije definitivan zapis o podizanju Sfinge.“
Miroslav Verner najbolje je sročio misteriju Velike sfinge i kako malo znamo o njoj:
Velika Sfinga u Gizi je više od običnog simbola drevnog i modernog Egipta. To je utjelovljenje antike i misterija sama. Stoljećima je palila maštu pjesnika i znanstvenika, avanturista i putnika. Iako je često bila mjerena, opisana, istraživana sa najmodernijim znanstveno tehničkim sredstvima te raspravljana na specijalnim znanstvenim konferencijama, fundamentalna pitanja ostala su neriješena: tko ju je sagradio, kada i zašto? (234) “
Pet tajni koje Velika sfinga čuva
Točna starost sfinge. Apsolutno ne znamo kada je točno Velika sfinga urezana. S obzirom da nema pisanih dokumenata u kojima jasno stoji „Sfinga je sagrađena godine…“, možemo samo nagađati ili špekulirati kada je statua izrađena.
Njeno orginalno ime. Isto tako ne znamo kako su je točno njeni graditelji nazivali nakon što su je završili. Mi ju zovemo Sfinga, ali to je relativno novo ime, dano tisućama godina nakon njene izgradnje.
Njena svrha. Je li Velika sfinga samo masivna skulptura i rezultat masivnog komada kamena koji je smetao pogledu na Kefrenovu piramidu sa rijeke Nil? Je li stvarno bila isklesana nasumično?
Ili postoji, neka druga, puno veća misterija kada je u pitanju Sfinga? Postoje šupljine i sobe ispod i unutar Sfinge. Što je bila njihova svrha?
Jesu li te šupljine iskopali sakupljači zlata i lovci na blaga? Ili su postojale još od vremena kada je Sfinga izrađena? To je tajna koju će Sfinga zadržati za sebe.
Je li to Kefrenovo lice? Jedna od najvećih misterija Sfinge jest, koga predstavlja njeno lice? Egiptolozi su uvjereni da je to Kefrenovo lice, iako ne možemo ni iz daleka špekulirati o tome kakvo je stvarno bilo Kefrenovo lice.
Ne postoji mnogo primjera Kefrenovog lica koje bi mogli koristiti kako bi ih usporedili sa Sfingom. Drugim riječima, sve su to samo akademska nagađanja koja tvrde da se radi o Kefrenovom licu i da je Sfinga izrađena za vrijeme Četvrte dinastije.
Je li Sfinga povezana sa zvijezdama? Teorija Orion konstelacije sugerira da su Piramida iz Gize i Velika sfinga duboko povezane sa zviježđem, specifično s konstelacijom Oriona (piramide) i konstelacijom Leo (Sfinga).
Kako nalažu Graham Hancock i Robert Bauval, geografska lokacija Sfinge, piramida i rijeke Nil, direktno korespondira sa konstelacijama Leo, Orion i štoviše, Mliječnom stazom.
[:]
