[:hr]
Velika sfinga u Gizi je više od pukog simbola drevnog i modernog Egipta. Ona je utjelovljenje antike i misterije, glavom i bradom.
Od svih spomenika na Zemlji, niti jedan nije upečatljiv, čaroban i misteriozan poput Velike sfinge u Gizi. Ova drevna statua, za koju se vjeruje da je izrezbarena prije 4400 godina, je utjelovljenje misterije.
Ne možemo pisati o piramidama Egipta, posebno prvoj i drugoj piramidi Gize, bez da spomenemo ovu masivnu skulpturu. Velika sfinga Gize je, bez sumnje, jedan od najpoznatijih drevnih spomenika na Zemlji, i gotovo da nema osobe u civiliziranom svijetu koja nije upoznata s njenim oblikom i karakteristikama.
Velika sfinga je čuvar piramida. Ona je čuvala masivne kamene spomenike tisućama godina. Ne postoji ništa tako drevno i veliko poput Velike sfinge, što čini ovu vapnenu statuu sinonimom za misteriju.
Iznova i iznova zakopana
Iako je postojala tisućama godina, Velika sfinga ostala je zakopana ispod egipatskog zlatnog pijeska sve do 1926. Njezin vrat postao je vidljiv tek kad su stručnjaci započeli iskapanja. Kroz svoju dugu povijest Sfinga je bila zakopana, iskapana te nanovo pokopavana pijeskom nebrojeno puta.
Ne spominje se u pisanim izvorima Kefrenove vladavine
Ne postoji zapisi koji datiraju unazad preko 4400 godina – niti u zapisima iz Kefrenovog ili Kufuovog vremena – a da spominju Veliku sfingu, njezinu svrhu ili preciznu starost. Usprkos tome, u današnje vrijeme, relevantni arheolozi uvjeravaju nas da je Sfinga, slobodna od pijeska i bez tragova erozije, bila izrezbarena tijekom vladavine Kefrena, kralja kojem se pripisuje gradnja druge najveće piramide u Gizi.
Unatoč gotovo nepostojećim podacima koji datiraju u taj period, egiptolozi – poput Fakhrya, Lehnera i Vernera – vjeruju bez tračka sumnje da je Sfinga dio Kefrenovog piramidalnog kompleksa. Kao šlag na kraju, akademici tvrde da je Sfinga unikatna značajka i da niti jedan od ostalih faraona u egipatskoj povijesti nije načinio statuu te vrste.
Urezana za Kefrena?
Porijeklo Sfinge, prema glavnostrujaškim stručnjacima, može se povući od konstrukcije Kefrenove piramide. Eksperti vjeruju da je Sfinga rezultat „slučajnog“ kipa, odnosno da je izrezbarena od preostalih vapnenih blokova izvađenih iz kamenoloma za izgradnju piramide.
Sfinga je orijentirana prema izlazećem Suncu. Njezina forma, iako jednostavno, jest veličanstvena. Egiptolozi vjeruju da je Sfinga urezana po uzoru na Kefrena, premda ima malo dokaza koji podupiru tu tezu.
Izrezbarena, ne izgrađena
Sfinga zauzima velik, kameni amfiteatar na istočnom rubu platoa. Ovaj plato bio je kamenolom u antičkim vremenima, a kamenje se koristilo za gradnju hramova, piramida i privatnih nastamba. Najbolji kamen bio je vađen tako da je ostavljao prostor za veliku masu materijala da leži pored doline hramova. Ta masa je narušavala pogled na drugu piramidu i cijeli prizor sa distance vjerojatno nije bio ugodan oku.
Graditelji su tako bili ostavljeni s dvije opcije: ili maknuti vapnenac ili ga oblikovati. Možda je, kako otkriva Fakhry, prirodni oblik vapna otprilike odgovarao sjedećem lavu što je dalo ideju Rojalnog kompleksa da preoblikuje vapnenac umjesto da ga u potpunosti makne.
Postupno, Velika sfinga je iz vizualizacije prerasla u realnost. Kako je točno izgledala u originalu ostaje misterija jer ne postoje ilustracije masivne vapnene skulpture za vrijeme vladavine Kefrena
Popravci još od drevnih vremena
Sfinga je izvorno izrađena od živog vapna bez dodatne zidarske obrade. Unatoč tome, zbog mekoće kamena, njene šape i tijelo su s vremenom erodirale. Pijesak je značajno doprinio eroziji spomenika. S vremena na vrijeme, Sfinga je bila popravljana i restaurirana.
Ne postoji koncenzus oko postavke Kefren=Sfinga
Iako je glavna struja eksperata uvjerena da je Sfinga izrezbarena tijekom Kefrenovog perioda te da predstavlja kralja, neki od prvih stručnjaka koji su proučavali, katalogizirali i istraživali ovaj drevni spomenik bili su sigurni da Sfinga datira iz perioda prije Četvrte dinastije.
Misterija koja okružuje Sfingu je vjerojatno najbolje objašnjena od strane Selima Hassana, koji je 1949. iskapao Sfingu i istraživao njeno porijeklo. U njegovoj knjizi Sfinga: njena povijest u svijetlu nedavnih iskapanja, Hassan je otkrio:
„Kad se sve stvari uzmu u obzir, čini se da moramo dati zasluge za izgradnju ovog, jednog od naljepših statua na svijetu, Kefrenu, ali uvijek sa ovom rezervom: ne postoji niti jedan paralelni zapis koji povezuje Sfingu i Kefrena; koliko god to bila smislena poveznica, moramo tretirati dokaze kao posredne sve dok neka sretna arheološka ruka ne otkrije definitivan zapis o podizanju Sfinge.“
Osim lokacije Sfinge, jedino što ju povezuje s Kefrenom je dioritska statua koja je otkopana ispod ruševina u Dolini hramova, i reljefni stup podignut 1388 prije Krista za vrijeme Tutmozisa IV koji spominje Kefrena.
„…koju donosimo za njega: volovi … i mlado povrće; i dajmo hvalu Venoferu … Kaf… statua izrađena za Atum-Hor-em-Aketa…“
Flinders Petrie napisao je 1883.;
„Datacija Granitnog hrama (Dolina hramova) je dosta precizno stavljena u period koji prethodi Četvrtoj dinastiji i bilo bi gotovo suludo osporavati tu točku.“
Pertrie je vjerovao da Velika sfinga i hramovi vezani uz nju datiraju iz perioda prije Četvrte dinastije, odnosno prije vladavine Kefrena, Kufua i Menkaure.
No, čini se da je egiptolog Miroslav Verner najbolje opisao Sfingu i njezinu važnost:
„Velika Sfinga u Gizi je više od običnog simbola drevnog i modernog Egipta. To je utjelovljenje antike i misterija sama. Stoljećima je palila maštu pjesnika i znanstvenika, avanturista i putnika. Iako je često bila mjerena, opisana, istraživana sa najmodernijim znanstveno tehničkim sredstvima te raspravljana na specijalnim znanstvenim konferencijama, fundamentalna pitanja ostala su neriješena: tko ju je sagradio, kada i zašto? (234) “
Ako ne pripada glavnoj struji, radi se o ludoj teoriji
Postoje neki jako striktni akademski pogledi na Veliku sfingu koji nam govore da sve što nije vezano uz Kefrena, piramide i Četvrtu dinastiju, predstavlja teorije s ruba znanosti. Kao takvu, teoriju Orion konstelacije, pretpostavljenu od Hancocka i Bauvala, uopće ne ulazi u obzir među stručnjacima glavne struje. Ova teorija sugerira da su piramide iz Gize, kao i Velika sfinga, sagrađene prije bar 10 500 godina prije Krista, i da njihove lokacije imitiraju pozicije zviježđa i konstelacija (Orion – piramide, Leo – Sfinga).
Jako je stara
Kao što sam već objasnio u prethodnim člancima, Sfinga je jako, jako stara. Već drevnim Egipćanima koji su živjeli za vrijeme kralja Tuta, Sfinga je bila ostatak drevnih vremena. Ustvari, toliko je drevna da je prvi dokumentirani pokušaj iskapanja datiran prije 3400 godina, kad je mlad čovjek po imenu Tutmozis IV, skupio ljude i nakon puno truda uspio iskopati šape statue.
Nakon što je iskopao dio Sfinge, Tutmozis IV stavio je granitnu ploču poznatu kao Sanjiva ploča između šapa.
Ramzes II Veliki također je provodio iskapanja oko 1213 prije Krista.
Nos i brada Sfinge
Većina ljudi vjeruje da je Napoleon odgovoran za uništenje nosa Velike sfinge, no to nije slučaj. Crteži Sfinge koje je izradio Frederic Louis Norden 1757 pokazuje da je nos Sfinge već tada bio uništen.
Arapski povjesničar Al-Maqrizi razrješava ovu misteriju. U 15. Stoljeću, zapisao je da je za gubitak nosa Sfinge odgovoran čovjek po imenu Muhammed Sa’im al-Dahr, koji je unakazio Sfingu ikonoklastičkim činom.
Uz to što nema nos, Sfingi također nedostaje brada. Dio vapnene brade Sfinge nalazi se u British Museum-u. Ne znamo je li Sfinga imala bradu u originalu ili je to bio kasniji dodatak.
Šareno obojana
Iako je Sfinga danas miljama daleko od svog izgleda u drevna vremena, egiptolozi vjeruju da jew u davnoj prošlosti bila obojana u šarenim redovima jarkih boja.
Analiza drevne statue pokazuje rezidualni crveni pigment na glavi Sfinge. Istraživači su također našli tragove žute i plave boje na tijelu Sfinge.
Refrence:
- Ahmed Fakhry, the Pyramids /
- Selim Hassan, The Sphinx: Its history in the light of recent excavations
- Miroslav Verner, The Pyramids: The Mystery, Culture,
- and Science of Egypt’s Great Monuments
[:]
