[:hr]
Ovaj lokalitet se toliko izdvaja od drugih da mu je teško naći adekvatnu usporedbu. Nema ništa tako drevno i kompleksno bilo gdje na svijetu.
Ako pitate bilo koga da vam kaže koji ga drevni spomenici najviše impresioniraju, velike su šanse da će on ili ona spomenuti piramide. U pitanju ne mora biti Velika piramida već piramide općenito. To je iz razloga što se piramide smatraju jednim od najveći postignuća ljudske vrste uopće.
Piramide su kroz povijest čovječanstva izgrađivane na gotovo svim kontinentima. Najpoznatije piramide su zasigurno one u Egiptu, posebice Velika piramida, koja se smatra draguljem egipatskih piramida.
U Egiptu postoje mnoge druge piramide. Najstarijom piramidom smatra se Sakarska dok se Meidumskoj i Dahšurskoj daje veliki značaj pri razvoju piramidalne forme.
Sjeverna Amerika je rodno mjesto preko više od tisuću piramida različitih veličina. Velika piramida u Choluli, u današnjem Meksiku, najveća je piramida na svijetu kada pričamo o volumenu.
Azijske piramide su obavijene misterijom dok za europske piramide mnogi vjerojatno nisu ni čuli.
Ali uz piramide postoje i mnogi drugi spomenici vrijedni divljenja.
U današnjoj Turskoj leže ruševine drevnog lokaliteta radikalno drugačijeg od ičega s čime smo se dosad imali prilike susresti.
Ne postoji ništa slično na svijetu. Po svojoj veličini i starosti ne može se usporediti niti s jednom poznatom drevnom građevinom.
Enter Göbekli Tepe.
Göbekli Tepe je drevan
Sagrađen prije gotovo 12 000 godina, Göbekli Tepe uglavnom leži ispod površine zemlje, zakopan od svojih graditelja prije mnogo tisućljeća iz trenutno nepoznatih razloga. Najzanimljivije od svega je to što su neki dijelovi Göbekli Tepe-a izgleda još stariji od pretpostavljenih 12 000 godina.
Lokalitet se sastoji od megalitskog kamenja. Do sad je otkriveno čak 16 kamenih krugova unutar kojih su drevni ljudi smještali masivno kamenje oblika slova T i težine preko 10 tona. Ove strukture su postavljene u geometrijski izrazito naprednim i zamršenim kompozicijama.
Datira natrag u zadnje ledeno doba
Izgrađen je u vremenu kad su Sjevernu hemisferu našeg planeta prekrivali masivni ledenjaci. Tijekom ovog perioda, stručnjaci tvrde da je grupa lovaca-sakupljača počela graditi ono što se sad naziva – iz meni osobno ne potpuno jasnih razloga – prvi megalitski hram na Zemlji.
Otkrili smo samo 5%
Nalazište je pod arheološkim iskopavanjima preko 26 godina počevši od prvog ispitivanja davne 1994. Trenutno smo otkrili ne više od 5%, a eksperti kažu da će nam trebati desetljeća prije nego što otkrijemo cijeli kompleks.
Neobični urezi i neobično društvo
Dok smo istraživali Göbekli Tepe tijekom godina, naišli smo na neke dosta neobične stvari; ne samo da smo primijetili megalitsko kamenje nego smo naletjeli na neobične simbole te ureze ljudskih i životinjskih figura.
Usprkos tome, i dalje nismo uspjeli objasniti tko je sagradio hram – jesu li to bili lovci-sakupljači? – i zašto je sagrađen.
Kompleksne strukture
Postoje barem dvije vodeće hipoteze kada je u pitanju Göbekli Tepe; ili se radi o masovnom hramu; ili o astronomskoj zvjezdarnici. Nemogućnost da se objasni njegova svrha, točna starost i metoda bušenja prilikom izgradnje, dovela je do raširenih rasprava u javnosti oko Göbekli Tepea. Mnogo teorija je počelo kružiti oko ovog lokaliteta, od izvanzemaljaca do davno zaboravljenih naprednih civilizacija.
Neki bi mogli reći da je to nategnuto, i ja se slažem da ne trebamo miješati izvanzemaljce u ovo.
Čovječanstvo je bilo inovativno, napredno i kompleksno puno dulje nego što smo voljni prihvatiti. To me vodi ka zaključku da društvo koje je sagradilo Göbekli Tepe nije bilo društvo lovaca-sakupljača. Ne, oni su bili mnogo napredniji od toga. Samo postojanje Göbekli Tepe potvrđuje ovu činjenicu.
Neusporedivost
Ovo nalazište drugačije je od svega što smo dosad vidjeli. Naprosto ga nemamo s čime usporediti. Štoviše, ne postoji ništa toliko staro i sofisticirano bilo gdje na svijetu. To ga čini prilično izazovnim za proučavanje.
U svakom slučaju, mnogi ljudi vjeruju da je Göbekli Tepe ne samo hram, već masivna zvjezdarnica. Postoje dvije stvari koje povezuju Göbekli Tepe sa nebeskim tijelima; jedna teorija kaže da postoji snažna veza između Göbekli Tepe i zvijezda na noćnom nebu, specifično sa zvijezdom Sirius. Ovo je posljedica toga što su lokalne populacije tisućama godina štovali zvijezde.
Druga teorija, kako otkriva autor bestselera Graham Hancock, nalaže da su urezi iz Göbekli Tepea povezani sa kometom koji je udario Zemlju krajem posljednjeg ledenog doba.
Ako je bilo koja od ovih tvrdnji istinita, to bi značilo da je Göbekli Tepea stvarno povezan sa zvijezdama te da je služio kao zvjezdarnica.
Ne možemo znati koja je bila njegova uloga
Vrlo je vjerojatno da se radi o drevnoj astronomskoj zvjezdarnici odnosno da je građevina imala ulogu hrama. No tehnički, postoji i šansa da je Göbekli Tepe zapravo nešto sasvim drugačije.
Na primjer, ako stručnjaci nađu indikacije da su kamenih krugovi na nalazištu bili natkrovljeni, to bi ih činilo neprikladnim za astronomske opservacije. Arheološka iskopavanja pokazuju da su neki stupovi „reciklirani“ i transportirani na druga mjesta. Također, mi ne možemo znati do kojeg razmjera su kasnija društva rearanžirala gornji dio lokaliteta. Drugim riječima, ne znamo koliko je nalazište izmijenjeno u nedavnoj prošlosti.
To su objasnili stručnjaci u ovoj studiji.
„Orginalan raspored monumentalnih kružno-eliptičnih građevina Göbekli Tepea (od kojih nijedna nije do kraja iskopana) je i dalje predmet kontinuiranog istraživanja. Treba biti svjestan da mnogi T-stupovi inkorporirani u ograde Göbekli Tepea ne stoje na svojim orginalnim pozicijama, i da su građevine podnijele znatnu modifikaciju tijekom postojećeg ciklusa.“
Ono što znamo, stvara nam konfuziju
Impozantna stratigrafija Göbekli Tepea svjedok je tisućljećima aktivnosti. Mnoge strukture su identificirane kao barem 12 000 godina stare, a postoje i dokazi o još starijim dijelovima. Ovo je upravo razlog zašto je Göbekli Tepe važan. Göbekli Tepe prethodi, među ostalim, keramici, metalurgiji, izumu kotača, pisanju, ali što je najvažnije, poljoprivredi.
Ono što smo donedavno mislili jest da su ljudi nekada bili nesposobni konstruirati kompleksne megalitske građevine sve dok se nisu pojavile poljoprivreda i ratarstvo.
To očito nije slučaj sa Göbekli Tepeom. Postojanje ovog nalazišta govori o tome da je prije 12 000 godina postojalo organizirano, kompleksno društvo koje je živjelo u toj regiji. To društvo je bilo puno naprednije od lovaca-sakupljača.
Nema grada
Koliko zasad znamo, arheološka iskopavanja otkrila su nekoliko tragovi o Göbekli Tepeu, uključujući i sljedeće činjenice:
- Göbekli Tepe je najstariji spomenik svoje vrste
- Prethodi svemu što znamo o složenim civilizacijama i njihovim sposobnostima da sagrade megalitske strukture
- Nije u potpunosti iskopan
- Društvo koje ga je sagradilo je bilo dosta napredno i vrlo su male šanse da se radi o lovcima-sakupljačima
- Da bi se izgradio Göbekli Tepe potrebno je oko 1000 ljudi najmanje. To nam sugerira, da osim što je potrebna organizirana radna snaga, ljudi moraju spavati i jesti. Ili drugim riječima, Göbekli Tepe nije mogao biti izgrađen bez potpore razvijenog grada ili naselja. Trenutno, nije otkriven nijedan takav grad.
Simboli su nađeni po cijelom svijetu
Jedna od najfascinantnijih stvari o Göbekli Tepeu, pored masivnih kamena, je simbolika prisutna na masivnim kamenim stupovima T-oblika.
Jedan stup – broj 43 – iz reda D, posebno je bogat dekoracijama. Na njemu možemo naći prikaze životinja, kao što su škorpioni, strvinari, ali najvažnije, simbol torbe.
„Ručna torba bogova“ kako je ja volim zvati, nađena je na reljefu u Mezoamerici i Mezopotamiji, što ju čini jednim od najneobičnijih simbola na svijetu. Što su drevne kulture u Mezoamerici imale zajedničko sa lovcima-sakupljačima u Turskoj, prije 12 000 godina?
Navodno, ništa, ali unatoč tome, neki simboli Göbekli Tepea nađeni su na drevnim nalazištima diljem kugle zemaljske.
Pronalazak odgovora na pitanje jesu li to samo nasumične slučajnosti ili postoji neki viši smisao, nešto je čemu se radujem prilikom istraživanja.
[:]
